Bunarić

Povijest hodočašća na Bunarić​

Nema povijesni vrela o povijesti hodočašća, a legende su brojne. Tako imamo legendu od djevojci koja je bolovala, te joj se Majka Božja ukazala u snu i pokazala joj mjesto gdje da je napije vode iz izvora. Po legendi to mjesto je upravo ovo mjesto koje bilo obraslo gustom trskom.  Subotički list Szabadság piše 1883. da je na ovome mjestu nekoliko izvora vode. Dva izvora su smatrana ljekovitima i novinar je predložio da se  urede. Od kraja 19. stoljeća imamo nazive Szentkút, Bunarić i Vodica. Biskup Lajčo Budanović je potakao razvoj svetišta, a od 1953. mise se služe od svibnja do rujna. 1968. biskup Matiša Zvekanović je donio kopiju lika Gospe od Suza koja se od tada slavi, a prije toga su se slavile Lurdska Gospa i Marija Pomoćnica Kršćana. U većem broju vjernici se okupljaju od 1971. Svetište je imalo svoj razvoj, a danas je izraslo u svetište u kome se okupljaju brojni vjernici Subotice i okolice, a i vjernici diljem Subotičke biskupije. Godine 2021. službeno je proglašeno biskupijskim svetištem.

Sakralni objekti na Bunariću​​

I. Kapela Majke Božje

Povijesni izvorni ne donose nam točene podatke o gradnji ove kapele. Najstariji nama poznati tekst iz Subotičke Danice za 1911. donosi nam podatak da je veliki križ pred kapelu podignut 1893. što i svjedoči natpis na samom križu, dok za kapelu kaže da je izgrađena tek nakon križa. Po svjedočenju Subotičke Danice kaločki nadbiskup (u to vrijeme Juraj Császka) protivio se posvećenju kapele, no vjernici su ipak ovo mjesto i dalje pohodili. Kapela ima tri zida veličine 4 x 4 m, a dotok vode se nalazi iza kapele. Prednji dio kapele je nadsvođen lukom i on je otvoren. Nakon prve slike koja je štovana na Bunariću, ovdje je bio ugrađen reljef Lurdske Gospe uz koji je i stajao natpis na hrvatskom , mađarskom i njemačkom jeziku: „Gospe Lurdska, moli za nas!“. Kada je započeto štovanje Gospe od Suza, u kapeli je postavljen reljef Srca Marijina, kopija iz Siracuse. 2003. prilikom velike obnove svetišta kapela je u dijelu oltara obložena hrastovinom i s dvaju reljefa, rad subotičkog stolara Stjepana Bašića, a koji prikazuju hodočasnike. Iste godine prostor ispred kapele nadsvođen.

II. Križ pred kapelom Majke Božje

Križ pred kapelom Majke Božje najstariji je sačuvani sakralni objekt na Bunariću. Križ je podigla crkvena općina u Aleksandrovu. Prilikom velike obnove svetišta križ je obnovljen, a na sjevernoj strani postolja kasnije je postavljena je spomen-ploča. Na križu stoji natpis:

ISTEN DICSŐSÉGÉRE
EMELTETTE
SÁNDOR KÖZSÉG
KATHOLIKUS KÖZÖNSÉGE
1893.

Na postavljenoj spomen-ploči stoji natpis:

SVETIŠTE MAJKE BOŽJE
NA BUNARIĆU JE OD PAMTIVIJEKA
KAPELA JE GRAĐENJA 1893.
UPRAVITELJ SVETIŠTA OD 1969. DO 2011. JE
MONS. DR. ANDRIJA KOPILOVIĆ.
U TOM VREMENU JE PODIGNUT
PRVO PRIVREMENI DRVENI OLTAR,
A 2002. NA SPOMEN VELIKOG JUBILEJA JE
SVETIŠTE SAGRAĐENO.
POSVETIO GA JE UZORITI GOSPODIN
KARDINAL JOSIP BOZANIĆ,
NADBISKUP ZAGREBAČKI
I BISKUP SUBOTIČKI
MONS. DR. JÁNOS PÉNZES

 SVE NA VEĆU SLAVU BOŽJU!

III. Križni put

Prilikom obnove svetišta postavljen je i križni put koje su darovale obitelji vjernika.

IV. Oltarni prostor

Sadašnji oltarni prostor podizan je tokom 2002. i 2003. Iza samog svetišta nalazi se prostor za ispovjednike. Novi oltar u svetištu 30. kolovoza 2003. blagoslovio je zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić, koji je tom prilikom svetištu darovao moći bl. Alojzija Stepinca. Novi oltarni prostor građen je u stilu palićke secesije, a uz samo prezbiterij postoje još bočni dijelovi u koje može stati do 300 ljudi. Tokom godina oltarni prostor je uređivan pa su postavljene velike slike svl. Terezije iz Kalkute i sv. Leopolda Bogdana Mandića, a također su postavljeni i reljefi sv. Ivana Pavla II i Blažene Djevice Marije.

V. Kapela Presvetog Oltarskog Sakramenta

2005. na svetištu Bunarić je izgrađena kapela Presvetog Oltarskog Sakramenta, posvećena Milosrdnom Isusu. Kapelu su podigli i svetištu darovali László Irsai i Edit Pavlovity, a na uspomenu Ivana Pavla II u spomen euharistijske godine 2004-2005. 1. svibnja 2011., na dan poglašenja blaženim Ivana Pavla II., beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar blagoslovio je kapelu na čast bl. Ivana Pavla II. U kapeli se čuva lik Majke Božje koji je isprva štovan na Bunariću.

VI. Bijela Gospa

2014. na inicijativu č.s. Eleonore Merković u svetištu u blizini mosta podignut je kip Bijele gospe. Kip je dar obitelji Stipana Brajkova, a izradio ga je Franjo Mačković. Kip je postavljen 16. srpnja 2014., a blagoslovljen 2. kolovoza iste godine. U podnožju kipa stoji natpis:

OVAJ GOSPIN KIP DAR JE
OBITELJI STIPANA BRAJKOVA.
KIP JE IZRADIO FRANJO MAČKOVIĆ.
PODIZANJE KIPA POMOGAO JE MARINKO MLINKO.

                          16.07.2014.

VII. Križ na ulazu u Svetište​

2002. na ulazu u svetište postavljeni su katolički i pravoslavni križ. Na katoličkom križu stoji natpis:

LAUDETUR JESUS
CHRISTUS

 HVALJEN ISUS I
MARIJA

 DICSÉRTESSÉK A JÉZUS
KRISZTUS 

Molitve koje se mole na Bunariću

Molitva kada se stigne na Bunarić:


Milosrđa Majko Marijo! Pruži na nas blagosivajuće svete ruke tvoje i daj materinski blagoslov tovj na sve nas i na cijeli život naš, da pod tvojom materinskom obranom i zaštitom u ljubavi prema Bogu i tebi svagda stalni opstanemo. Po Isus Kristu Gospodinu našemu. Amen.

Molitva pred kipom Bl. Dj. Marije prije povratka
(pred kapelom Majke Božje):

Spomeni se, o premilostiva i slavna Djevice Marijo, Majko milosrđa i svake utjehe, da se od vijeka čulo nije, da si ti Djevice Marijo, zapustila onoga, koji se je k tebi u zaštitu utekao, tvoju pomoć prosio tvomu se zagovoru preporučivao. Zato tim pozdanjem ohrabren, k tebi se utičem, Djevice djevicam Kraljice nebeska, Gospođo anđela, o Marijo Majko Gospodina našega Isusa Krista: nemoj, o Gospođo svojeta, nemoj, Majko vječne riječi, moji riječi prezreti, nego slušaj milostivo i uslišaj me bijedna, k tebi u ovoj suznoj dolini vapećega, sada i vazda osobito pak u čas smrti moje; o blaga, o milostiva o slatka Djevice Marijo. Amen.

Pjesme koje se pjevaju na Bunariću

I.

Pruži ruku Majko sveta s’ visine,
Ne odbaci u potrebi nas sine,
Marijo, Marijo, o Djevice Marijo.

Opakoga ne odbaci grješnika,
Već mi milost ti priskrbi tvog Sinka
Marijo…

Pomozi me nevoljnoga putnika,
Spomeni se da sam Sinka tvoga slika
Marijo…

Pomoć nemam osim tebe, Marijo,
Tebe štujuć nisam niga falio,
Marijo…

Ak’ odbaciš mene, kud ću ja propast,
Zarad griha velikoće, kud dopast?
Marijo…

II.

O Marijo Majko slatka, milostiva,
Tebi iz sveg srca duša naša pjeva,
Mi se tebi poklanjamo, od tebe pomoć čekamo,
Marijo, moli za nas.

Zdrava o Marijo, milosti si punam
Pristojna je tebi u nebisih kruna,
Jer si majka i djevica, anđeoska cesarica,
Marijo, moli za nas.

Tebe najvjerniju, tebe najmirniju,
Za kćer Bog odabra između drugih sviju,
Da nas čuvaš i obraniš i sirote sahraniš,
Marijo, moli za nas.

O cvijetu rumeni, ljiljanu prelijepi,
Dostoj se poslušat, kako te puk diči,
Kako na te oči diže i iz srca k teb uzdiše,
Marijo, moli za nas.

Tvoje milosrdno srce nam ukaži,
I nas tvomu Sinu Isusu prikaži,
Da nam dade svoju milost, nasljedovat tvoju krjepost,
Marijo, moli za nas.

Liturgijska slavlja na Bunariću

Liturgijska slavlja u svetištu Majke Božje na Bunariću odvijaju se od Bijele nedjelje do spomendana Blažene Djevice Marije od Krunice, 7. listopada. Kroz to vrijeme vjernici se okupljaju na liturgijska slavlja svake prve subote u mjesecu, te na sve 

marijanske svetkovine, blagdane i spomendane u tom razdoblju. Na spomen Prečistog Srca Marijinog slavi se Dan Radio Marije. Posebno se obavlja blagoslov vozača i vozila.

Centralno liturgijsko slavlje ima slijedeći tok:

Tjedan pred posljednju nedjelju u kolovozu:

Četvrtak 19.00 h – klanjanje

Petak 19.00 h – križni put

Subota 19.00 h  – pokorničko bogoslužje, procesija svijeća, sv. misa (dvojezično)

Nedjelja

06.30 h – sv. misa za hodočasnike pješake (dvojezično)

08.00 h – biskupska sv. misa na mađarskom jeziku

10.00 h – biskupska sv. misa na hrvatskom jeziku

16.00 h – sv. misa za bolesnike i djelatnike Caritasa

Scroll to Top