Kardinali u Sikstinskoj kapeli/Foto: AFP PHOTO/OSSERVATORE ROMANO

Papa Franjo preminuo je na uskrsni ponedjeljak, 21. travnja, a po ustaljenom protokolu njegovu smrt potvrdio je kamerlengo Svete Rimske Crkve. Tu dužnost trenutačno obnaša irski kardinal Kevin Farrell.

Po tradiciji, kamerlengo treba doći u prostoriju gdje leži tijelo pape i pozvati ga imenom ne bi li ga probudio. To je sada u biti ceremonijalna dužnost jer liječnici do tada već potvrde smrt. Budući da papa ne odgovora, njegov prsten biva uništen i to označava kraj njegova pontifikata.

Kako nalaže pravilo u ovakvim situacijama, apartmani Svetog Oca na trećem katu Apostolske palače i na drugom katu Doma svete Marte, gdje je papa Franjo boravio su zapečaćeni.

Kamerlengo zatim treba obavještava kardinalski zbor, nakon čega Vatikan tu vijest objaviti svijetu.

Nakon papine smrti slijedi devet dana žalosti poznatih kao novendijal, što je izvorno starorimski običaj. Italija obično proglašava i razdoblje nacionalne žalosti. Papino tijelo se blagoslivlja, odjene se u papinsko ruho i izloži javnosti, a u prošlosti se izlagalo na podignutom odru katafalk. Budući da je papa Franjo pojednostavio pogrebni obred, njegovo tijelo je izloženo u otvorenom lijesu bez mnogo pompe i raskoši. Dnevne molitve i mise zadušnice održavaju se u bazilici i širom katoličkog svijeta.

Prva opća kongregacija kardinala održana je u utorak ujutro, a na njoj je odlučeno da će sprovod pape Franje biti u subotu, 26. travnja.

Kao i tijekom svog života, papa je u svojoj oporuci izrazio želju za jednostavnošćnu »Moji zemni ostaci neka počivaju – u iščekivanju dana uskrsnuća – u Papinskoj bazilici svete Marije Velike. Grob neka bude u zemlji, jednostavan, bez ukrasa, s natpisom: Franciscus,« napisao je papa Franjo još 29. lipnja 2022. godine.

Sada u Vatikanu nastupa prijelazno razdoblje koje se zove sedisvakancija, što znači »prazna stolica«. Crkvom privremeno upravlja kardinalski zbor na čelu s kamerlengom, no, oni ne mogu donositi važne odluke dok se ne izabere novi papa.

Pogreb pape Franje kako je najavljivano već ranije predvodit će dekan kardinalskog zbora, Giovanni Battista Re.

Pape se tradicionalno pokapaju u kriptama ispod bazilike sv. Petra. Ondje je pokopano gotovo 100 papa, uključujući papu Benedikta XVI., Franjinog prethodnika. Međutim, papa Franjo bit će prvi papa u posljednjih stotinu godina koji će biti pokopan izvan Vatikana.

Običaj je da se papa pokapa u tri lijesa: jedan od čempresa, jedan od cinka i jedan od brijesta, položeni jedan u drugi. No, papa Franjo je naredio da ga se pokopa u jednom lijesu načinjenom od drveta i cinka.

Dva do tri tjedna nakon pogreba, Kardinalski zbor okupit će se u Sikstinskoj kapeli na konklavi, tajnovitom izboru novog pape. Posljednjih 700 godina papa se bira iz redova kardinalskog zbora. Velika većina od 266 papa izabranih kroz povijest bili su Europljani, a papa Franjo prvi je neeuropski papa u proteklih 1300 godina. Maksimalan broj kardinala izbornika je 120, ali trenutačno ih je 135 s pravom glasa i nije isključeno, kao što se već događalo, da se dopuste iznimke od pravila. Svima je zabranjeno korištenje bilo kakvih uređena i kontakt s vanjskim svijetom. Na dan glasanja, Sikstinska kapela, fizički bude odvojena od svijeta i kardinali, koji moraju prisegnuti na tajnost, u njoj budu zaključani. Glasati mogu samo kardinali mlađi od 80 godina. Svatko glasa po vlastitom izboru, ispisujući ime kardinata na listić. Ždrijebom se određuju tri kardinala koja će brojiti, tri koja će prikupljati glasove bolesnih kardinala i umjesto njih ubacivati listiće, te tri revizora, koji provjeravaju brojitelje. Imena kandidata se izgovaraju na glas. Listići se potom probuše i povežu zajedno, a onda ih se spali u peći u Sikstinskoj kapeli, koju prije izbora postave vatikanski vatrogasci. Papa se bira dvotrećinskom većinom prisutnih kardinala. Ako se nakon tri dana ne izabere papa, glasanje se prekida za dan molitve i promipljanja. Potom se održavaju novi krugovi glasanja do konačnog izbora. Na dan se mogu održati do četiri kruga glasanja.

U drugoj peći spali se kemikalija koja otpušta dimni signal kroz dimnjak. Crni dim znači da novi papa nije izabran, a bijeli da jest.

Nakon što se izabere papa, kardinal dekan se prvo obraća izabranom kandidatu i pita ga prihvaća li se ove pozicije i ako da, koje će ime izabrati. Potom se kroz dimnjak Sikstinske kapele pojavljuje bijedi dim. Predstavnik kardinalskog zbora pročita na balkonu bazilike sv. Petra, latinsku izreku »Habemus papam«, što znači »Imamo Papu«. Novi papa, izabravši papinsko ime, odjeven u bijelu reverendu, izlazi na balkon.

Time katolički svijet ima novog poglavara.