{"id":4201,"date":"2021-06-21T15:31:36","date_gmt":"2021-06-21T15:31:36","guid":{"rendered":"https:\/\/catholic-su.rs\/?page_id=4201"},"modified":"2024-12-03T16:43:32","modified_gmt":"2024-12-03T15:43:32","slug":"povijest","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/catholic-su.rs\/hr\/povijest\/","title":{"rendered":"Povijest"},"content":{"rendered":"\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\"\"\t\t\t\t\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Povijest<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\"\"<\/div>
<\/div><\/figure><\/div><\/div>
\"\"<\/div>
<\/div><\/figure><\/div><\/div>
\"\"<\/div>
<\/div><\/figure><\/div><\/div><\/div><\/div>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Bilje\u0161ke o povijesti Crkve na prostoru Suboti\u010dke biskupije<\/strong><\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Po\u010deci povijesti Crkve na prostoru dana\u0161nje Suboti\u010dke biskupije nisu posve dokumentirani. Pojedini povjesni\u010dari smatraju da je na prostoru Ba\u010dke organizirana crkvena hijerarhija postojala ve\u0107 u \u0161estom stolje\u0107u za vrijeme cara Justinijana Velikog. Prvi pisani trag o postojanju crkvene hijerarhije na prostoru Ba\u010dke nalazimo u povelji zvanoj Felicijanova isprava iz 1134. godine. Ova isprava koja se odnosi na posjede tada\u0161nje Zagreba\u010dke biskupije, donosi i imena dvojice ba\u010dkih nadbiskupa: Fabijana, koji je bio nadbiskupom u Ba\u010du za vrijeme osnutka Zagreba\u010dke biskupije te Francike (ili Fancike), koji je bio isprva biskupom u Zagrebu, a potom nadbiskupom u Ba\u010du. Budu\u0107i da se kao godina utemeljenja Zagreba\u010dke biskupije uglavnom uzima 1094., nadbiskup Fabijan je oko te godine, a dakako i prije ve\u0107 bio nadbiskupom u Ba\u010du. Povijesna \u010dinjenica jest da je u Kala\u010di, jednom od sredi\u0161ta budu\u0107e Kala\u010dko-ba\u010dke nadbiskupije, biskupija utemeljena oko 1000. godine, pod biskupom Astrikom za vrijeme svetoga kralja Stjepana. Kala\u010da je nadbiskupijom postala oko 1030. godine. Radi toga mo\u017eemo smatrati da je tijekom istog stolje\u0107a utemeljena i biskupija, a potom i nadbiskupija u Ba\u010du. Iz samostalnog razdoblja Ba\u010dke nadbiskupije poznat je jo\u0161 nadbiskup Grgur. Do ujedinjenja dvije nadbiskupije do\u0161lo je godine 1135. Srednjovjekovna povijest Crkve u Ba\u010dkoj bilje\u017ei dva stolna kaptola u Kala\u010di i Ba\u010du te dva zborna kaptola u Titelu i H\u00e1jszentl\u0151rincu. Brojne su bile opatije i samostani u kojima su djelovali ponajvi\u0161e benediktinci.<\/p>

Nakon Moha\u010dke bitke 1526. godine i osmanlijskog osvajanja Ba\u010dke, vjerski \u017eivot u Ba\u010dkoj je bio razoren. U drugoj polovici sedamnaestog stolje\u0107a, a osobito nakon Velikog be\u010dkog rata (1683.-1699.), zapo\u010dinje obnova crkvene hijerarhije i vjerskog \u017eivota za \u0161to je trebalo gotovo cijelo stolje\u0107e. U ovoj te\u0161koj situaciji Bo\u017eja Providnost je na\u0161em kraju darovala dvije velika \u010dovjeka iz obitelji Pata\u010di\u0107 od Zajezde, Adama i Gabrijela, koji su kao kala\u010dko-ba\u010dki nadbiskupi \u010desto i iz vlastitih materijalnih izvora radili na revitalizaciji cijele nadbiskupije. Ta je obnova ustrojila brojne \u017eupe i sagradila crkve koje jo\u0161 i danas ponosno stoje diljem Ba\u010dke. Tijekom 19. stolje\u0107a veliki broj katoli\u010dkih \u0161kola i redovni\u010dkih zajednica jo\u0161 vi\u0161e je osna\u017eio pobo\u017enost vjernika u Ba\u010dkoj.<\/p>

Kraj Prvoga svjetskog rata ozna\u010dit \u0107e i kraj dotada\u0161nje Kala\u010dko-ba\u010dke nadbiskupije koja je nakon ugovora u Trianonu bila podijeljena na dva dijela i u dvije novostvorene dr\u017eave. Radi toga je Sveta Stolica 10. velja\u010de 1923. godine utemeljila Ba\u010dku<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

apostolsku administraturu, a za prvoga upravitelja imenovala tada\u0161njeg \u017eupnika \u017eupe sv. Terezije u Subotici Laj\u010du\u00a0Budanovi\u0107a. Naslovnim biskupom cisamskim (drevna biskupija na Kreti) Laj\u010do Budanovi\u0107 je imenovan 1927. godine te je iste godine i zare\u0111en. Izme\u0111u dva svjetska rata Katoli\u010dka akcija je procvjetala i u Ba\u010dkoj. Prvenstveni cilj te organizacije, kao i brojnih katoli\u010dkih udruga i \u010dasopisa izdavanih na materinjim jezicima vjernika Ba\u010dke, bila ja evangelizacija i \u0161irenje duha katoli\u010dke obnove. Biskup Budanovi\u0107 je upravljao Ba\u010dkom apostolskom administraturom do svoje smrti 16. o\u017eujka 1958. godine izuzev razdoblja tijekom Drugoga svjetskog rata kada je crkvena uprava bila povjerena nadbiskupima iz Kala\u010de. Laj\u010do Budanovi\u0107 je promatraju\u0107i potrebe tada\u0161njeg vremena osnivao nove \u017eupe, gradio crkve i osnovao sjemeni\u0161te Paulinum koje je djelovalo do 1945. godine, a tako\u0111er je mnogo radio na ustroju sredi\u0161njih ustanova Ba\u010dke apostolske administrature.<\/p>

Njegov nasljednik, dotada\u0161nji pomo\u0107ni biskup Mati\u0161a Zvekanovi\u0107, zare\u0111en za biskupa 1956. kao naslovni biskup Burce (u sjevernoj Africi), prve godine svoga upravljanja posvetio je rje\u0161avanju pravnog statusa dotada\u0161nje Ba\u010dke apostolske administrature. Kona\u010dno, 25. sije\u010dnja 1968. godine bulom Preclarissima Pauli Ba\u010dka apostolska administratura uzdignuta je na stupanj biskupije i to pod imenom Suboti\u010dka biskupija. I u njegovo su se vrijeme osnivale nove \u017eupe, gradile se crkve, a podignuto je i novo sjemeni\u0161te Paulinum i sve\u0107eni\u010dki dom Josephinum. Na \u010delu biskupije je bio do 16. svibnja 1989. kad je Ivan Pavao II za novog suboti\u010dkog biskupa imenovao Ivana P\u00e9nzesa, dotada\u0161njeg \u017eupnika u Horgo\u0161u.<\/p>

Biskup Ivan je u te\u0161kim godinama raspada biv\u0161e dr\u017eave uspio utemeljiti Teolo\u0161ko-katehetski institut, a potom i sagraditi pastoralni centar Augustinianum. Tako\u0111er i u njegovo vrijeme je podignuto nekoliko \u017eupnih i filijalnih crkava. Posljednjih godina njegova biskupovanja obnovljene su brojne crkve i \u017eupni domovi.<\/p>

Suboti\u010dka biskupija nalazi se u sastavu Beogradske metropolije od 19. prosinca 1986. godine kao sufraganska biskupija zajedno sa Zrenjaninskom biskupijom. Od 2004. godine Suboti\u010dka biskupija je dio Me\u0111unarodne biskupske konferencije sv. \u0106irila i Metoda. Za\u0161titnik biskupije je sv. Pavao apostol.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

vl\u010d. Dra\u017een Skenderovi\u0107<\/a> i vl\u010d. dr. K\u00e1roly Orcsik<\/a><\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

[…]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"site-sidebar-layout":"no-sidebar","site-content-layout":"page-builder","ast-site-content-layout":"full-width-container","site-content-style":"unboxed","site-sidebar-style":"unboxed","ast-global-header-display":"","ast-banner-title-visibility":"","ast-main-header-display":"","ast-hfb-above-header-display":"","ast-hfb-below-header-display":"","ast-hfb-mobile-header-display":"","site-post-title":"disabled","ast-breadcrumbs-content":"","ast-featured-img":"disabled","footer-sml-layout":"","ast-disable-related-posts":"","theme-transparent-header-meta":"default","adv-header-id-meta":"","stick-header-meta":"default","header-above-stick-meta":"","header-main-stick-meta":"","header-below-stick-meta":"","astra-migrate-meta-layouts":"set","ast-page-background-enabled":"default","ast-page-background-meta":{"desktop":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"ast-content-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"footnotes":""},"class_list":["post-4201","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/catholic-su.rs\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/4201","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/catholic-su.rs\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/catholic-su.rs\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/catholic-su.rs\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/catholic-su.rs\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4201"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/catholic-su.rs\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/4201\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41792,"href":"https:\/\/catholic-su.rs\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/4201\/revisions\/41792"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/catholic-su.rs\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4201"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}